Jump to content

INyanga YamaGugu

From Wikiphidiya
Indlu yesiNdebele

Qobe mnyaka, inyanga kaKhukhulamungu yinyanga yokugidinga amagugu namasiko wesintu eSewula Afrika. Ilanga lamaGugu elingomhla ka-24 kuKhukhulamungu, ligidinga amagugu wesintu anjengamasiko, ubukghwari, nokuhlukahluka kwamasiko wendabuko eentjhabeni zeSewula Afrika.

Asigidingi ukuhlukahluka kwamaSewula Afrika kwaphela, kodwana nokuhlukahluka kwamasiko wephasi loke, ama-Afrika, ama-Asia, ama-Yurobhu namanye amakhontinenti, ikani nje nakanamasiko nesintu sabo esihlukahlukeneko. Lokho kubonakala ngokuthi kuhlelwe izenzakalo ezizokutjengisa ukuhlukahluka kwamagugu wamasiko nobukghwari, njengokuthi umuntu nomuntu ambathe isikhabo, nokuhlelwa kwesenzakalo esinombhino wesitjhaba ngasinye kunye nokukhangiswa kobukghwari obenziwa malunga wesitjhaba ngasinye.[1]

Umlando Wenyanga Yamagugu

[edit | hlela umthombo]

Kuhlekuhle, ilanga langomhla ka-24 kuKhukhulamungu bekuliLanga likaShaka. Ilangeli beligidinga ukukhunjulwa kweKosi uShaka njengombana adlala indima ekulu yokuhlanganisa izizwe zabeNguni endaweni namhlanjesi ebizwa bona kuKwaZulu Natal. Yeke, qobe mnyaka iinkulungwana zabantu bakwaZulu beziza ethuneni leKosi uShaka bona lizomhlonipha belimkhumbule. Kwathi bona kuwe umBuso weBandlululo urhulumende wethula amaholideyi womphakathi amatjha. Kodwana akhenge ufake iLanga leKosi uShaka emaholideyini lawo. Yeke Inkatha Freedom Party, amalunga wayo amanengi okumaZulu, yabawa bona iLanga likaShaka lirage nokuba yiholideyi yabo. Urhulumende waqunta bona kuzokuba nelanga eliholideyi yomphakathi lapha woke umuntu eSewula Afrika azokugidinga khona amagugu wekhabo. Bekuzakuthi lokha amaZulu nakagidinga amagugu wekhabo ngeLanga likaShaka, nezinye iintjhaba zigidinge amagugu wabo wendabuko ngalo ilangeli. Ngikho nje umhla ka-24 kuKhukhulamungu, ulilanga lamagugu eSewula Afrika, nenyanga yoke kaKhukhula yaba yiNyanga yamaGugu.[2][3]

ILanga lamaGugu lathonywa ukugidingwa ngomhla ka-24 kuKhukhulamungu 1995. U-Atjhibhitjhobhu u-Emeritus Desmond Tutu wasebenzisa ibizo elithi "Rainbow Nation" ukuhlathulula ngendlela amasiko, umlando, amalimi wethu okuhlukahluke ngayo. Ngilokho-ke iLanga lamaGugu elikugidingako. UmNyango wezobuKghwari namaSiko uhlela imihlangano nezenzakalo zaqobe mnyaka zokugidinga iLanga lamaGugu, bese ukhetha nendlela yokuligidingela. Amagugu angahlathululwa ngalokho esinye nesinye isitjhaba enarheni esithi nasikwenzako kusenze sikhumbule indabuko yaso. Lokhu kuhlanganisa ubuhle benarha bemvelo, iindawo zezesayensi namkha zomlando ezisikhumbuzo, amatje wesikhumbuzo, imakhiwo engokomlando, ubukghwari, iincwadi, umbhino, okucocwa ngomlomo namamiziyamu.[2][3]

Ukuqakatheka Kokugidinga INyanga YamaGugu

[edit | hlela umthombo]

Njengombana amaSewula Afrika wendabuko akhe abuswa mBuso weBandlululo, omunye wemigomo yawo bekukuthi abantu bendabuko bakhohlwe ngomlando wabo, amasikwabo nezici ezenza babe ngibo khona bazokulawuleka. Kwathi bona uwe umBuso webandlululo, urhulumende omutjha wathoma ijima lokuthi ubuyisele isithunzi sabantu bendabuko eSewula Afrika ngokugidinga iNyanga yamaGugu. Ukugidinga isenzakalwesi kungenza umuntu azikhakhazise ngesikhabo, amasiko, ilimi, ubukghwari nombhino wesikhabo. Bese lokho kwenze inarha ibe nabantu abayaziko imveliphi yabo namasiko wabo, okwenza abantu bahlalisane ngokuthula enarheni, bamukelane bona bahlukile endabukweni yabo. Kuphinde kuthuthukise umnotho wenarha.[4]

Iinkhombo

[edit | hlela umthombo]
  1. Department of Sport, Arts, and Culture (2023) Heritage Month - September. Retreived from: https://www.dsac.gov.za/Heritage-Month-2023. Retrieved on 30/09/2025.
  2. 2.0 2.1 Kids Encyclopedia Britannica (2025) Heritage Day. Retrieved from: https://kids.britannica.com/kids/article/Heritage-Day/602049 Retrieved on 30/09/25
  3. 3.0 3.1 African Travel Canvas (Sep 13, 2021) National Heritage Day in South Africa: What is Heritage Day and Why Do We Celebrate It. Retrieved from: https://africantravelcanvas.com/news/national-heritage-day-in-south-africa-what-is-heritage-day-and-why-do-we-celebrate-it/. Retrieved on 30/09/2025.
  4. South African Government (2013) Heritage Day. Retrieved from: https://www.gov.za/news/events/commemorative-events/heritage-day. Retrieved on 30/09/25.