Inturhu yobulili
Inturhu yobulili kukulokha abantu bembaji bahlukumeza abantu bengubo. Kuyenzeka nokuthu umuntu weembaji ahlukumeze umuntu wengubo.Ukuhlukumeza kuthoma ngokuthi omunye ebantwini ababili laba azibone anamandla uukudlula omunye agcine sele ahlukumeza.[1]
Izinto ezibangela inturhu yobulili
[edit | hlela umthombo]Ukukwata
[edit | hlela umthombo]Abanye abanantu lokha nabakwatileko abakghoni ukuzilawula abagcine bavusa inturhu nalapho kungekho isidingo khona. Umuntu wakhona nakungenzeka ningavumelani ngekulumo nofana kwaba khona ukuphikisana yena ugcina sele avusa inturhu.
Ukuhlukumezeka nokuba ngaphasi kwegandelelo lotjwala
[edit | hlela umthombo]Umuntu okhululele lapho kuhlala kuliwa khona nofana kunenturhu into ingahlukumeza engcondweni agcine sele abona ngathi ngiyo into ererhe yokuphila. Lokha kuzomenza bona naye agcine sele ahlukumeza umuntu athandana ngokuthu ahlale athoma inturhu ukuthi alungise imiraro abacalana nayo banomuntu athandana naye.[2] Abanye abantu lokha nasebesele utjwala bazithola selel babanga inturhu ngombana vane badikiwe begodu umkhumbulo wabo ungasebenzi kuhle.[3]
Ukudopha phasi
[edit | hlela umthombo]Ukudopha phasi kugabangela ukuthi umuntu agcine azithola sele angungazimbi wenturhu yobulili. Lokhu kwenzeka ngokuthi umuntu azithole athandana nomuntu omhlukumezako kodwana angakghoni ukuhlukana naye ngesibanga sokuthi umuntu ohlukumezako lo ngunye omthengela Ukudla, izambatho nokunye. Abanye abayahlala ngokuthI sele babe nabantwana ngabantu labo lokho kwenza bona bangalekeleleki.[4]
Ukubandlulula ngokobulili
[edit | hlela umthombo]Amanye amadoda akholwa bona umfazi nofana umuntu wengubbo ungaphasi kwendoda bese ngasikhathi nabafuna ukuveza ubudoda babo bagcina babanga inturhu ngendlini. Amanye amadoda akafuni ukuthi umuntu wengubo aveze umbono wakhe nofana indlela azizwa ngayo ngoba babona ukuthi ufazi ugaphasi kwendoda, bese nakathi uveza indlela azizwa ngayo agcine abethwa. Into le yenzeka khulu endaweni lapho kugcwele khona bantu bamasiko ngombana ngokwesiko umfazi ungaphasi kwendoda begodu indaba yelungelo lokulingana ayikho.
Imiphumela yenturhu yobulili
[edit | hlela umthombo]Ukugandeleleka komkhumbulo
[edit | hlela umthombo]Umuntu ongungazimbi wenturhu yobulili angacina sele agandelelekile ngokomkhumbulo.Lokho kuzabe kumiphumela yokuthi into le imphatha kumbi begodu abanye babaneenhloni zokukhuluma ngayo, ngombana basaba abantu bona bazaba hleka khulu khulu nangabe mumuntu wembaji obethwa mumuntu wengubo. Umuntu wengubo nakangatholo irhelebho emndenini, ebanganini nofana emapholiseni, kunganamuntu akhuluma naye aba manengi amathuba wokuthi agandeleleke nokomkhumbulo.[5]
Ukuzikhipha hlangana nabantu nokulinga ukuzikhunga
[edit | hlela umthombo]Omunye umuntu nangabe ubanjwe yinturhu yobulili ugcina sele azikhipha hlangana ngabantu ngombana agcina sele anganakho ukuzithemba abane ngathi abantu bayamhleka ngesimo sakhe. Ubona ngathi abantu bahleba ngayo nofana ngathi bayamahlulela. Lokho kugcina kumenza bona abalekele ukuhlangana ngabantu ahlale azivalele ngendlini. Ngesinye isikhathi umuntu angagcina sele angasasiboni usidingo sokuthi aragele phambili aphile nakukuthi uzokuphila ngenturhu ngamalanga. Ugcina sele abona ukuthi kungcono bona athathe ipilo yakhe ukuze aziphumuze enturhwini aphila ngayo ngamalanga ekhaya.
Iindlela yokulwisana nenturhu yobulili
[edit | hlela umthombo]Ukufundisa ngobumbi benturhu yokubulili
[edit | hlela umthombo]Ukulwisana nenturhu yobulili kufanele abantu bafundiswe ngobumbi benurhu yobulili. Lokhu kungenziwa khulu khulu eneenkundleni zokuthintana ngombana kukulaho abantu baphila babelana khona ngelwazi baveze khona imicabango yabo Kanye nemibono[6].
Ukurhelebha labo abanza isenzo lesi ngombana nabo bakhe bababongazimbi
[edit | hlela umthombo]Kufanalwe kusizwe labo bantu abahlukumeza abalingani babo ngesibanga sokuthi nabo bakhe bahlala endaweni lapho kuphilwa khona ngenturhu yobulili. Kufanele abatholelwe umuntu abazokucoca naye ukuze bakghone ukukhipha ubuhlungu ebakhe babuzwa ekubenza bona bagcine sele nabo babanga inturhu.[7]Inturhu yobulili kuyonto engakalungi emphakathini ngombaa yenza abantu wengubo bazizwe bangakavikeleki ebhodulukweni abahlala kilo. Labo bantu ababongazimbi besenzo lesi bagcina sele bazithola bagandelelelkile ngokomkhumbulo nofana bangasafuni ukuba hlangana nabantu.
Iinkomba
[edit | hlela umthombo]- ↑ John, N., Casey, S.E., Carino, G. and McGovern, T., 2020. Lessons never learned: crisis and gender‐based violence. Developing world bioethics, 20(2), pp.65-68.
- ↑ John, N., Casey, S.E., Carino, G. and McGovern, T., 2020. Lessons never learned: crisis and gender‐based violence. Developing world bioethics, 20(2), pp.65-68.
- ↑ Ndlovu, S., Mulondo, M., Tsoka-Gwegweni, J. and Ndirangu, J., 2022. COVID-19 impact on gender-based violence among women in South Africa during lockdown: A narrative review. African Journal of Reproductive Health, 26(7), pp.59-71.
- ↑ Onyejekwe, C.J., 2013. The interrelationship between gender-based violence and HIV/AIDS in South Africa. Journal of International Women's Studies, 6(1), pp.34-40.
- ↑ Rees, S., Silove, D., Chey, T., Ivancic, L., Steel, Z., Creamer, M., Teesson, M., Bryant, R., McFarlane, A.C., Mills, K.L. and Slade, T., 2011. Lifetime prevalence of gender-based violence in women and the relationship with mental disorders and psychosocial function. Jama, 306(5), pp.513-521. Vancouver
- ↑ Olaitan, Z.M., 2024. Using digital technology to address gender-based violence in South Africa. In African women in the fourth industrial revolution (pp. 226-240). Routledge.
- ↑ Oparinde, K. and Matsha, R.M., 2021. Powerful discourse: Gender-based violence and counter-discourses in South Africa. Cogent Arts & Humanities, 8(1), p.1911035.