Jump to content

Iziqu zefundo ephakemeko

From Wikiphidiya

Iziqu Zefundo Ephakemeko

[edit | hlela umthombo]

1.   Isingeniso

[edit | hlela umthombo]

Amaziko wefundo ephakemeko adlala indima ekulu eemphakathini ngokuthuthukisa ilwazi layo ngeziqu ezahlukeneko. Iziqu ezahlukeneko zihlukana ngokwamazinga, imikhakha kanye nelwazi nebandlulo lazo. Kwesinye isikhathi zisetjenziswa ukuveza izinga lobuhlakani behlangano nanyana abantu abathile. Eengatjeni zekulumopendulwano elandelako sizokutjheja bona kuyini iziqu zamaziko aphakemeko nanyana zefundo ephakemeko begodu zihluka njani.

2.   Kuyini iziqu zefundo ephakemeko (yamaziko aphakemeko)?

[edit | hlela umthombo]

Izuqu zefundo ephakemeko nanyana yamaziko aphamekeko wezefundo kuziziqu lezo ezinikelwa begodu kutlonyeliswe umfundi nanyana umuntu ezikweni lefundo ephakemeko njengekholiji, iyunivesithi yethekhnoloji neyunivesithi yenarha ngemva kokuqeda ibanga elithile leemfundo zomkhakha ethize (Wikipedia 2025[1]). Iziqu lezi zihlukaniswa ngamazinga athize. Kukhona iimfundo zokuthoma efundweni ephakemeko ezaziwa nge-undergraduate, lezo kanengi zenziwa mumunto ozange abe neziqu ze-degree ngaphasi komkhakha loyo (Canterbury Academic 2025[2]). Kube neemfundo eziphakemeko lezo ezaziwa nge-postgraduate, ezenziwa mumuntu oneziqu ze-degree kumkhakha loyo (Canterbury Academic 2025[2]). Iziqu lezi esikhathini esinengi ukuze umuntu amukelwe ukuthi azifunde nanyana azenze kunimbandela neendingo ezifunekako, ezifana nezinga elithize lokuphumelela kanye neziqu ezithize zefundo. Izinga neziqu ezifunekako kuzingalinye, ziyahlathulula egatjeni elilandelako lekulumopendulwano.

3.   Umhlobo weziqu zefundo ephakemeko

[edit | hlela umthombo]

Minengi imihlobo yeziqu zefundo ephakemeko; kodwana, ngaphasi kwelumopendulwano sizokutjheja elandelako:

1.   Isetifikeyidi esiphakemeko

[edit | hlela umthombo]

Isetifikeyidi esiphakemeko kulizinga leziqu elilandelwa ibanga letjhumi nanyana igreyidi le-12. Iimfundo zesitifikeyidi zefundo ephakemeko zitholakala kumakholiji nemayunivesithi wethekhnoloji. Ama-credit wesetifikeyidi esiphakameko ali-120 (Minishi-Majanja 2009[3]; no mKhandlu wezeFundo ePhakemeko 2013[4]).

2.   Idiploma ne-degree

[edit | hlela umthombo]
Isimumathi:Diploma Social Work.jpg
Ibhande leDiploma ngaphasi komkhakha wabahlengi bezehlalakuhle

Iziqu zediploma kulizinga zefundo elilandelwa ziziqu zesetifikeyidi esiphakemeko. Iimfundo zediploma zitholakala ekholiji, eyunivesithi yethekhnoloji neyunivesithi (Minishi-Majanja[3] 2009). Ama-credit weemfundo zeziqu zediploma ama-360 (UmKhandlu wezeFundo ePhakemeko 2013[4]).

Iziqu ze-degree kulizinga lefundo elilandelwa ziziqu zediploma (Minishi-Majanja 2009). Iimfundo lezi zitholakala kumayunivesithi wethekhnoloji namayunivesithi wenarha. Ama-credit weemfundo zeziqu zedegree ama-360 (Minishi-Majanja 2009[3]; nomKhandlu wezeFundo ePhakemeko 2013[4]).

3.  I-MA ne-PhD

[edit | hlela umthombo]
Ibhande leMA ngaphasi komkhakha wezobuntu
Ibhande lePhD ngaphasi komkhakha wezobuntu

Iziqu ze-MA ziimfundo zezinga ezilandelwa ziziqu ze-Honours (Minishi-Majanja 2009). Iimfundo zeziqu ze-MA zitholakala kumayunivesithi wethekhnoloji nemayunivesithi wenarha. Ama-credit weemfundo zeziqu ze-MA ama-480  (UmKhandlu wezeFundo ePhakemeko 2013).

Iziqu ze-PhD ziimfundo zezinga ezilandelwa ziziqu ze-MA (Minishi-Majanja 2009[3]). Iimfundo zeziqu ze-PhD zitholakala kumayunivesithi wethekhnoloji nemayunivesithi wenarha. Ama-credit weemfundo zeziqu ze-PhD ama-360 (UmKhandlu wezeFundo ePhakemeko 2013[4]).

4.   Ubuhle beziqu zefundo ephakemeko

[edit | hlela umthombo]

Ngokuya komKhandlu wezeFundo ePhakemeko[4] (2013) iziqu zefundo ephakemeko zidlala indima ekulu ekuthuthukiseni amaphilo wabantu nemiphakathi ngokuthi kusetjenziswe ilwazi lawo. Zibuye zenze isiqiniseko sokuthi inarha ifinyelela iindingo zayo nemiphakathi kanye namaqhinga wokurarulula imiraro yayo (UmKhandlu wezeFundo ePhakemeko 2013[4]). Kokugcina, zenza isiqiniseko sokuthi abantu bayasebenzisana begodu kuba netjhebiswano elingcono (UmKhandlu wezeFundo ePhakemeko 2013[4]).

5.   Isiphetho

[edit | hlela umthombo]

Iziqu zezinga ephakeme lezefundo azitjengisi ubuhlakani obuthize kwaphela; kodwana, zidlala indima eqakathekileko eemphakathini nenarheni njengokuthi kuthuthukiswe amaphilo wabantu. Ukungezelela, zibuye zidlale indima eqakathekileko ekwenzeni isiqiniseko sokuthi imiraro yabantu iyararululwa begodu kuba nokusebenzisana hlangana nabantu babuya eendaweni ezakuhlikileko.

Umthombolwazi

[edit | hlela umthombo]
  1. Wikipedia. 2025. Academic degree. Itholaka ku: https://en.wikipedia.org/wiki/Academic_degree. Ifunyenwe [ngomhlaka 11 kuMgwengweni 2025].
  2. 2.0 2.1 Canterbury Academy. 2024. University terms explain. Itholaka ku: https://www.canterbury.ac.nz/study/getting-started/about-our-qualifications/university-terms-explained. Ifunyenwe [ngomhlaka 11 kuMgwengweni 2025].
  3. 3.0 3.1 3.2 3.3 Minishi-Majanja, M. K. The Higher Education Qualifications Framework and the changing environment of LIS education and training in South Africa: some observations. SA Jnl Libs & Info Sci 2009, 75(2):148-158
  4. 4.0 4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 4.6 Council on Higher Education. 2013. Framework for Qualification Standards in Higher Education. Council on Higher Education. South Africa: Pretoria.