Phumzile Mlambo Ngcuka
Phumzile Mlambo Ngcuka wabelethwa endaweni ye -cleremont esiphandeni sakwaZulu-Natal, eDurban YeSewula Afrika. Wakhula ngesikhathi sombuso wegadangelo eyenza bona bambuke ekuzinikeleni kwakhe ukulwela ukulingana kwabantu nakutholwa ubulungiswa bomphakathi.[1] Utjhade noBulelani Ngcuka oligcwetha no sopolotiki, begodu banabentwana abahlanu abane bakhona akusibo begazi labo . wababeletha mhlana amalanga ama-3 kuSinyikhaba ngonyaka we-1915.
Ifundo yakhe
[edit | hlela umthombo]Waceda ibanga lakhe ltjhumi esikolweni esibizwa bonyana yi Ohlange. Nakaceda lapho wafunda esikhungweni samazika eyunivesithi ye-Lesotho lapho athola khona i- bachelor of science ku-social science .Ngemva kwalokho wakghona ukuthi abengomunye waba fundis e kholitjhi yabotitjhere eMpumalanga phakathi konyaka we-1981 ukuya ku 1983. Waragela phambili ngemfundo zakhe eyunivesithi ye -CapeTown wathola iziqu ze- masters degree ku-philosophy ngonyaka we -2003 ,abeke umkhumbulo wakhe ekuhleleni ifundo nomthetho wakhona.[2]
Uphumzile mlambo emikhokheni eminengi efana naye fundo ipolotiki naku-Internationl Diplomacy. Wathoma ukusebenza njengo titjhere esiphandeni sakwa -Zulu- National ,bese wasebenza ne WORLD YOUNG WOMENS association (YWCA) e,Geneva akhulumela ukwakhiwa kwemisebenzi yelutjha ,nokuthuthuka kwefundo .kwezepolotiki uPhumzile Ngcuka wabalilunga lepalamende esewula afrika ngombuso wokthoma wenantanto yenengi ngonyaka we-1994 angasihlalo wekomiti yephothifoliyo yemisebenzi yomphakathi, begodu angu sekela lika ngcongcotjhe we-Trade and industry nongcongcotjhe we-Minerals and Energy.[3]
Umlando wakhe
[edit | hlela umthombo]Ngomyaka we-2005 wenza umlando wokuthi abemumuntu wengubo wokuthoma obabalisekela lika mongameli obenelela iindlela zokulwisana nendlala begodu athuthukise umnotho nokukhula kwabo wakhulisa ngunina noyise, unomfowabo munye U-Bonga Mlambo wakhethwa nguThabo Mbeki bonyana abalisekela lakhe.[4] Umsebenzi wakhe ube yisibonelo sokuzibophelela ukuthuthukisa iindaba zamalungelo wobuntu, ukujamela ukulingana nobulungiswa bezenhlalakahle, kanye nokulwela amalungelo wabantu abasikazi ngokungapheli ngokusebenzisa ilungelo labantu abasesigabeni esiphasi kanye uburholi ezingeni leentjhabatjhaba.
Iinkomba
[edit | hlela umthombo]- ↑ https://sahistory.org.za/people/phumzile-mlambo-ngcuka
- ↑ http://www.whoswhosa.co.za/phumzile-mlambo-ngcuka-909
- ↑ https://www.wits.ac.za/media/wits-university/news-and-events/images/documents/citations/Phumzile%20Mlambo-Ngcuka.pdf
- ↑ https://www.wits.ac.za/media/wits-university/news-and-events/images/documents/citations/Phumzile%20Mlambo-Ngcuka.pdf