U-Hector Pieterson
UZolile Hector Pieterson bekaneminyaka eli-12 lokha nakazakubulawa mapholisa womBuso weBandlululo ngomhlaka-16 kuMgwengweni 1976. Lokhu kwenzeke ngesikhathi abantwana babantu abanzima ababafundi benza umtjhagalo e-Soweto, balwela ukukhitjhwa kwemithethokambiso enganabulungisa yomBuso weBandlululo, balwela nokuthi isiBhuru kufuze singasabi lilimi okufundiswa ngalo ingcenye yeemfundo esikolweni sabanzima. Isithombe sokufa kwakhe esidumileko esathwetjulwa nguSam Nzima senza iphasi loke lawuqala ngamanye amehlo umBuso weBandlululo. U-Hector Pieterson naye u-Hastings Ndlovu, obekamfundi wesikolo samabanga aphezulu, baba bantwana bokuthoma ukubulawa emTjhagalweni we-Soweto.[1]
Umlando Ka-Hector Pieterson
[edit | hlela umthombo]UZolile Hector Pieterson wabelethwa ngo-1963, abelethwa ngu-Dorothy Molefi unina, noyise u-Vivian Pieterson. Wabelethelwa bewakhuliselwa e-Soweto eSewula Afrika. Nanyana bekunguye omsana kunina, bekanabodadwabo abane, u-Antoinette Sithole no-Sina Molefi abeze nonina, bese u-Lulu Pieterson angudadwabo kubabelethi bobabili. Ngokwalokho unina akutjhoko ngaye, uthi u-Hector bekamsanyana othandekako othanda ukumomotheka, amsana ohlakaniphileko othanda amahlaya . Yena nodadwabo u-Antoinette bebangena isikolo sinye. Nanyana ngiliphi ibhudango ebekanalo ngengomuso lakhe latjhabalala mhla kuhlelwa ijima lomtjhagalo ngo-1976.[2]
Ibanga Lomtjhagalo We-Soweto
[edit | hlela umthombo]Umtjhagalo we-Soweto ngesikhuwa owaziwa ngokuthi yi-Soweto Uprising wathoma ngomhlaka-16 kaMgwengweni 1976. Isizathu sokuba khona komtjhagalo lo kukwethulwa kwesiBhuru njengelimi okuzokufundwa ngalo ingcenye yeemfundo eenkolweni zabantu abanzima. Abantwana abaziinkulungwana ezimatjhumi amabili bahlanganyela emtjhagalweni lo. U-Hector nodadwabo u-Antoinette Sithole bebahlangana nesibalweso. Kuthiwa u-Teboho MacDonald Mashinini owaziwa ngelika-Tsietsi ungomunye wabadosiphambili bomtjhagalo lo.[3] Amapholisa womBuso webandlululo athuthumbisa iinkule nama-teargas, kwafa isibalo sabantwana esingaba likhulu namatjhumi alikhomba nesithandathu. Kusolelwa bona abantwana abafa mhlokho bangaphezu kwesibalwesi.[4]
Nasizokuzwisisa bona izenzakalo zango-1976 zenzeka njani, kufuze sizwisise bona umsuka wazo uza njani. Ekuthomeni kwabo-1970, umnotho enarheni le bewusezingeni eliphasi, amanani wokuthenga izinto ezitlhogekako bekaphezulu, ngapha imisebenzi iyindlala. Ngaphezu kwalokho bekunabantu abanengi abasuka eendaweni zemakhaya abeza bazokuhlala emalokitjhini ngebanga lokufuna lokuthuthukisa ipilwabo. Ngebanga lalokho amalokitjhi besele anesibalo esikhulu sabantu abavela eendaweni ezinengi, bese lokho kwenza neensetjenziswa zaba zincani. Lokhu kwabangela abantu bona bahlangahlangane bebathukuthele njengombana izinga lokuphila sele lehle khulu. Kodwana lokho khenge kube semtarini bekwaba kulapho kuthoma umtjhagalo wabantwana besikolo.[5]
Abantwana besikolo bangesikhatheso besele bangasanalo ithemba ngengomuso. Iinkumba zokufundela bezizele swi ngabangafundi, zinganazo iintlabagelo ezaneleko zokufunda, begodu abotitjhere nabazakulawula kuhle abantwana bekufuze babakhalime budisi ngokubabetha nangokubajezisa ngezinye iindlela ezibudisi. Kuncani khulu ebekufundwa esikolweni ngesikhatheso. Ngaphezu kwalokho ngo-1975, urhulumende wangezelela ebudisini ebebaqalene nabo ngokuthatha isiqunto sokuthi isiBhuru kube lilimi okuzokufundwa ngalo iimfundo esikolweni, okutjho bona ingcenye yeemfundo ezifundwako eenkolweni kufuze zifundiswe ngesiBhuru.[5]
Ukufundiswa kweemfundo ngesiBhuru kwaletha umraro okabili. Kokuthoma abotitjhere bebangakghoni ukufundisa ngesiBhuru, ngapha nabafundi bangakghoni ukulikhuluma kuhle ilimeli, okutjho bona abafundi bebazokufeyila iimvivinyo zabo, bese babe bomahlalela bangawufumani umsebenzi. Okwesibili isiBhuru besiqalwa njengelimi labagqilazi, okwenza abantwana banyanya ukulisebenzisa. Ngaphezu kobana kuthethe iinyanga abazali bafake iimbawo neenghonghoyilo ngendaba le, umBuso waragela phambili nesiqunto sawo. Kwathi ekuthomeni kwango-1976 abafundi bathoma ukuhlela amajima wokulwisana nesiBhuru, nanyana kunjalo urhulumende waqinisa ihloko, wala ukulalela iinghonghoyilo zabo. Ngebanga lalokho, iinkulungwana zabafundi e-Soweto zamatjhela e-Orlando Stadium ngomhlaka-16 kaMgwengweni 1976, okukulapho baletha khona iinghonghoyilo zabo.[5]
Kunokuthi kulalelwe iinghonghoyilo zabafundaba abatjhagala ngokuthula, amapholisa womBuso weBandlululo athoma ukuvulela ngeenkule ebafundini. U-Hector Pieterson waba ngewokuthoma ukudumuzeka bewafa. abanye bathi ngu-Hestings Ndlovu owadunyuzwa kokuthoma.[6] Amapholisa araga nokudumuza abafundi, kodwana lokho khenge kubajamise abafundi ekutjhagaleni. Kunalokho, ukubulawa kuka-Hector kwabenza baqunga isibindi sokuraga nomtjhagalo. Baqalana namapholisa, bebatjhisa nama-ofisi we-West Rand Administration Board (WRAB), ebebayiqala njengetshwayo lokugqilazwa nokugandelelwa. Batjhisa bebatjhisa neengodiphola, okuziindawo ebeziqalwa njengamahlelo karhulumende wokuqeda isimilo sabantu abanzima.[5]
Nanyana urhulumende webandlululo athumela amasotja e-Soweto bona ayokujamisa umtjhagalo lo, abantu baraga nawo iinyanga ezintathu zoke. Izenzo zabo zabasela abanye abantu abatjha kiyo yoke inarha, kwaqubuka imitjhagalo ngemitjhagalo emalokitjhini enarheni yoke. Abantu abatjha abangaba makhulu amathathu babhubha, abaziinkulungwana ezimbili balimala. Boke abafundaba - kuhlanganise no-Hector Pietersen babhadela ngepilwabo ekuthuthukiseni ifundo yabantu abanzima.[5]
Indima Edlalwe Kukufa Kuka-Hector Pieterson
[edit | hlela umthombo]
Ukuhlongakala kuka-Hector Pieterson kudlale indima ekulu ekulwelweni kwamalungelo wobuntu nomBuso webandlululo kangangobana ilanga langomhlaka-16 kaMgwengweni lilanga labantu abatjha eligidingwa enarheni yoke. Isithombe sika-Hector athwelwe nguMbuyisa Makhubo, nodadwabo ka-Hector agijima hlanu kwabo, ngiso esithathwa njengesilitshwayo lelangeli. Isithombesi singezinye zeenthombe eziveza isehlakalwesi ezithwetjulwe nguSam Nzima.[7]
Ngaphezu kwalokho, bekwavulwa nemiziyamu ebizwa ngegama lakhe - Hector Pieterson Museum - e-Orlando West e-Soweto. Imiziyamu le isesitaradeni sesibili ukusukela lapha u-Hector adunyuzelwa khona. Indawo le inamafilimu, amaphephandaba, ukulandisa kwabantu abazibonele ngewabo nakwenzeka isenzakalwesi, neenthombe, nalesi esidume khulu esathwetjulwa nguSam Nzima. i-Hector Peterson Museum yimiziyamu yokuthoma e-Soweto eyavulwa ngomhlaka-16 kaMgwengweni 2002. Kuthethe imali engange-R23 200 000 ukuyakha begodu i-R16 000 000 yimali enikelwe ngokuzithandela mNyango wezeBhoduluko nezokuVakatjha, bese i-R7 200 000 yanikelwa Mkhandlu weDorobho le-Johannesburg. Yeke imiziyamu le iyokuhlala isikhumbuzo sokufa kuka-Hector Pieterson nokulwela kwabantu abatjha itjhaphuluko.[7]
Iinkhombo
[edit | hlela umthombo]- ↑ Ernest Leong, J.E. Luebering (2025), Hector Pieterson, Encyclopedia Britannica. Retrieved from: https://www.britannica.com/biography/Hector-Pieterson Retrieved on 23-06-2025.
- ↑ Briefly Website, (2025), Hector Pieterson: The untold truth of the 1976 Soweto Uprising - Written on 17-06-2021, Retrieved from: https://briefly.co.za/31902-hector-pieterson-untold-truth-symbol-1976-soweto-uprising.html Retrieved on 23-06-2025.
- ↑ Mecoamere, Victor (27 May 2013). "Naledi High turns 50". Sowetan Live. Retrieved from: https://www.sowetanlive.co.za/news/2013-05-27-naledi-high-turns-50/ 23 July 2013.
- ↑ Zinn Education Project (2025), June 16, 1976: Soweto Uprising, Retrieved at: https://www.zinnedproject.org/news/tdih/soweto-uprising/ Retreived on 23-06-2025.
- ↑ 5.0 5.1 5.2 5.3 5.4 South African History Archive (SAHA), (2025), The Youth take charge: the Soweto Uprising of June 1976, Retrieved from: https://www.saha.org.za/youth/bantu_education.htm Retrived on 23-06-2025.
- ↑ South African.Info (18 November 2016), Hastings: forgotten hero of 1976, Web Archive (2016). Retrieved from: https://web.archive.org/web/20161118053520if_/http://www.southafrica.info/about/history/hastings-ndlovu-150605.htm#.WC6TI-j7Q2w Retrieved on 26-06-2025.
- ↑ 7.0 7.1 Lucille Davie, (14 June 2002), Hector: the famous child whose face is unknown, Web Archive website (2023). Retrieved from: https://web.archive.org/web/20030327052242/https://joburg.org.za/june_2002/hector.stm Retrieved on 24-06-2025.